Znanstvena tribina o botaničkom turizmu
Utorak, 24. 03. 2015.

 

Znanstvena tribina o botaničkom turizmu Koliko smo puta prošli pored slatinskog mamutovca, a da nismo bili svjesni da je ono primjer pojedinačnog hortikulturnog spomenika, rijedak i jedinstven na ovim prostorima. Kao zaštićen spomenik prirode nalazi se u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske od 1967. godine.
Možemo li zamisliti da naš mamutovac jednog dana bude atrakcija botaničkog turizma? No prvo se pitamo zašto bi jedno obično stablo bilo turistički zanimljivo? Mamutovac ili gigantska sekvoja je sve, samo ne obično drvo. Ova vrsta smatra se jednom od najstarijih živih bića na našem planetu. Porijeklom je iz Kalifornije, a sada je jedna od rijetkih primjeraka te divovske vrste na europskom tlu. Slatinski mamutovac visok je preko 60 m i obujma preko 5 m. Ove impresivne brojke dostigao je u preko 200 godina starosti.

Slatinski mamutovac doslovno je samo jedno stablo u beskrajnoj šumi primjera našeg botaničkog bogatstva, koje ilustrira što bi sve moglo biti uvršteno u botanički turizam. No postoji li uopće zanimanje za takav vid turizma i koje su njegove prednosti, a koje mane?

Znanstvena tribina o botaničkom turizmuNa ova pitanja pokušali su nam odgovoriti stručni savjetnici Botaničkog vrta u Zagrebu, Darko Mihelj, dipl. ing. biologije, te dr.sc. Sanja Kovačić na znanstvenoj tribini koja je organizirana u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Slatini.
Kroz predavanje „Hrvatski krš i njegovo biljno bogatstvo“, Darko Mihelj podsjetio nas je prije svega što je krš i kako je nastao, te predstavio neke od najzanimljivijih biljnih vrsta koje se ondje nalaze. Ovim predavanjem na konkretnim primjerima skrenuo je pažnju na veliku botaničku vrijednost i potencijal, ne samo krša, već i ostatka Hrvatske.

Znanstvena tribina o botaničkom turizmuSanja Kovačić, potrudila se na vrlo uvjerljiv način objasniti ideju botaničkog turizma i odgovoriti na pitanje je li „Hrvatska puna životai u našim rezervatima prirode? Iako smo po florističkoj raznolikosti treća najbogatija zemlja u Europi i samim time imamo velike turističke mogućnosti, ideja botaničkog turizma još uvijek nam je nepoznanica, dok strane turističke agencije već više od desetljeća organiziraju atraktivne botaničke ture po svijetu. U čemu je onda problem? S jedne strane nemamo dovoljan kapacitet ni potrebnu infrastrukturu da bi organizirali botanički turizam u pravom smislu, a s druge strane imamo određenu dozu opreza i straha kada je u pitanju očuvanje naših staništa i biljnih vrsta. No jasno je da ne možemo naša prirodna bogatstva čuvati zauvijek isključivo za sebe, jednom ćemo se morati otvoriti i za ovakve ideje.

 A naš je zadatak da to učinimo na ispravan, promišljen i odgovoran način ne bi li svima ponosno pokazali naše bogatstvo, ali ga pritom ne ugrozili.

Znanstvena tribina o botaničkom turizmu Znanstvena tribina o botaničkom turizmu

Znanstvena tribina o botaničkom turizmu Znanstvena tribina o botaničkom turizmu Znanstvena tribina o botaničkom turizmu