Zavičajni muzej Slatina
Informacije
Novosti
Muzej
Zbirke
Izložbe
Zavičajnici
Edukacijske aktivnosti
Istraživački rad
Muzejske publikacije
Donacije
Linkovi
Elektronička knjižara
Javna nabava
Zavičajni muzej Slatina arrow Istraživački rad arrow Istraživanja
Istraživanja PDF Ispis E-mail
IstraživanjaVoćinska hodočašća – jedinstveni oblik vjerskog turizma, 2010.
Muzej iza zavjese – osnivanje i rad Zavičajnog muzeja Slatina, 2009.
Rimokatolička župa svetog Josipa u Slatini – 2009.
Tvornica pjenušca Schaumburg – Lippe u Slatini - prva proizvodnja pjenušca u Hrvatskoj, 2008.
Voćinska crkvena povijest, 2007.
Priča o staklenoj perlici.

Tradicijski nakit slatinskog kraja, 2007.
Sačuvana kulturna baština naša je veza sa precima i bogatstvo koje moramo prenijeti mlađim generacijama. Tradicijske su djelatnosti dio kulturne baštine i prepoznatljivi su znak naroda ili zemljopisnog područja, ali i vidljiva slika našeg odnosa prema baštini.
Ravničarski dio Hrvatske – Slavonija, Baranja i Srijem ubrajaju se po načinu izrade, količini i načinu nošenja tradicijskoga ruha u panonski kulturni krug. Njegovo je obilježje bogato tekstilno rukotvorstvo s obiljem suvrstica narodnoga ruha, tkalačkih tehnika, načina i motiva veza, izrade čipke i tradicijskoga nakita. Platno otkano na tkalačkom stanu od pamuka, svile, domaćega prediva od konoplje ili lana korišteno je za izradu odjeće svih članova obitelji, za tekstilne predmete neophodne u stanovanju, pripremi hrane, dekoraciji stambenih prostora i sl.
U sjevernoj hrvatskoj ravnici smjestio se i slatinski kraj koji čuva u ormarima ili pamćenju svoju kulturnu baštinu. Sastavni je dio Virovitičko-podravske županije. Kroz povijest je obuhvaćao područja današnjih općina Čađavice, Sopja, Nove Bukovice, Mikleuša i Voćina, te područje grada Slatine, kao gospodarskog i kulturnog centra.
Tradicijska ženska nošnja slatinskog kraja sastoji se od više slojeva odjevnih predmeta, raznovrsnih podsuknji - podrokljica, suknji, pregača – fertuna, rubaca -marama i bluza - oplećaka, za čiju su izradu potrebne velike količine domaćega otkanoga platna ili tvorničkoga platna naknadno dekoriranoga vezom, čipkom, aplikacijama i sl. Nošenje narodnoga ruha u najsvečanijim prigodama prilika je da se pokaže marljivost žene koja ga je izradila, ali i imovinsko stanje njezine obitelji.
Iako je etnografska slika slatinskog kraja naoko jedinstvena i jednostavna, ona krije raznolike manje kulturne cjelina, labavih granica, koje se međusobno isprepliću, nadopunjavaju i pridonose bogatstvu kulturne baštine. Unutar ove slike je područje sela Sopja, Noskovaca i Gornjeg Predijeva koji su smješteni uz južnu obalu rijeke Drave i jedna su homogena sredina po sadržaju kulturnih elemenata. Tradicijska je nošnja ovih sela izrađena od bijeloga domaćega otkanoga platna u mnogim suvrsticama tkanja i s ukrasnim manjim detaljima tkanja, čipke u crveno-bijelo-plavim kombinacijama.
U svom najljepšem izdanju – uz svečanu nošnju narod je uvijek stavljao nakit. Tradicijski je nakit u ravničarskom dijelu Hrvatske često izrađen od staklenih kuglica i cijevčica toplih, zagasitih boja nanizanih u jednostavne nizove zvane struke ili po prepoznatim shemama u višebojne ogrlice zvane šalange, praporci ili košarice. Ovi potonji karakterisitčni su nakit u naprijed spomenutim selima Sopju, Noskovcima i Gornjem Predrijevu.
Ogrlice su izrađivane u kućnoj radinosti, čuvane su kao dragocjeni nakit i naslijeđivane su unutar obitelji od majki, baka, teta i sl. Staklena kuglica, kao osnovni sastavni element ove ogrlice, čuva sjećanje na njih i prenosi generacijama znanje nizanja tradicijskog nakita i vječitu žensku radost izrade ručnog rada u osobitim trenucima iščekivanja i nade.
U proteklih nekoliko godina znanje izrade tradicijskog nakita obnovljeno je u Sopju u sklopu muzejskih radionica. Donosi određeni prihod ženama koje se uglavnom bave poljoprivredom. Tradicijski se nakit nosi i danas uz svečanu nošnju na folklornim nastupima te u seoskim ili crkvenim svečanostima. Po korištenim sastavnim dijelovima otkriva srednjeeuropske utjecaje, a po umjetnosti izrade i načinu nošenja predstavlja kako materijalnu tako i nematerijalnu kulturnu baštinu, koju na ovaj način upoznajemo, prezentiramo i nastojimo sačuvati mlađim naraštajima.

Povijest školstva slatinskog kraja, 2002.
Tradicijsko stanovanje i graditeljstvo slatinskog kraja, 2005.

 

 
Najnovije vijesti
Popularno

Zavičajni muzej Slatina ©, design by Ture